Na današnji dan: Povelja kralja Dabiše i srednjovjekovne bosanske velikaške porodice!

Posted: Oktobar 19, 2013 in Kolumne

Kralj Stjepan Dabiša (1391 – 1395)

Nakon smrti kralja Tvrtka (Stjepana), na njegovo mjesto dolazi njegov brat Dabiša. Na Bosnu se čak iz Napulja ogledao tek okrunjeni Ladislav kojeg ugledni Hrvati zamoliše da im on bude Kralj i njemu ne bijaše teško početi dijeliti povelje i darovnice ne bi li pridobio što više vlastele za sebe. Ladislav poče brzo gubiti na ugledu kada se saznalo da se želi oženiti kćerkom sultana Bajazita, ne bi li i s turskom pomoći s vlasti skinuo kralja Sigismunda, koji je iza leđa već dogovorio susret u Đakovu sa kraljem Dabišom maja mjeseca 1393., koji na zakazani datum dovede i u cijeloj raskoši pokaza svoju ženu Jelenu Grubu ‘s mnogo vlastele bosanske’.

Mudro ga kralj Sigismund priznade zakonitim kraljem uz umotanu prevaru. Dabiša priznade da poslije svoje smrti kralj Sigismund bude nasljedni vladar Bosne i posta, kao što povijest često Bosanske vladare zna pozvati na kušnju, izdajicom koji nije imao ni mrvu dostojanstva i junačkog duha brata Tvrtka, koji pod svoju vlast pripoji Dalmaciju i dijelove Hrvatske. Vuk Vukčić Hrvatinić će po naredbi kralja Dabiše ‘izdavati naloge Spljetu, Trogiru, Klisu i Omišu', dok se Zadar Dabiši sam pokori.

1) Kralj Ladislav Napuljski da privuče što veći broj bosanske vlastele 19. oktobra 1392. godine daruje braći Pavlićima (Petru, Milošu, Dioniziju, Ivanu, Stjepanu i Vlahu) više sela u župi Vrbasu i grad Starigrad u požeškoj županiji. Po ovome vidimo da se djelatnost ovoga roda odvijala u župi vrbaskoj, dakle u sjevernoj Bosni, predjelima koji su upravo u to doba pripojeni Donjim krajevima Bosne.

2) Hrvoje Vukčić Hrvatinić, knez Donjih krajeva i vojvoda bosanski.
3) Vlatko Tvrtković, vojvoda usorski.
4) Vuk Vukčić, Hrvojev brat
5) Pavao Radinović
6) Mirko Radojević
7) Brajko
8) Radosav Pribinić
9) Purća Hrvatinić
10) Pribaz Masnović, porijeklom iz Visokog

Dabišina povelja na površinu izbacuje imena porodica koje su manje poznate široj javnosti o čemu piše i Pavao Anđelić u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu. Tu spada vlasteoski rod Čubranića, Čubrijanovića, Čubretića za koji će naučnici vezu ovog plemena sa Livnom (na početku 13. st. zvali su se Hlivljani ili Hlevljani) i Bosnom više puta dokazati. Mnogi će ostati trajno u krugu Bosne i krugu bosanskih velmoža.

Piše: Hamdo Čamo 19.10.2013
.